Profile

Cover photo
Umjetna inteligencija
3 followers|6,652 views
AboutPostsPhotosVideos

Stream

Umjetna inteligencija

Shared publicly  - 
 
Star Trek

Zvjezdane staze (eng. Star Trek) američka je znanstveno-fantastična serija nastala 60-ih godina. Tvorac Zvjezdanih staza je producent Gene Roddenberry. Na osnovu originalnih serija iz 1966. godine nastalo je još pet serija i jedanaest filmova, mnoštvo računalnih igara i knjiga.
Serija promiče idiličnu budućnost u kojoj su ljudi i druge rase koje su dostigle stupanj razvoja koji omogućuje putovanje brzinama bržim od svjetlosti (tzv. Warp pogon) udružili u Ujedinjenu Federaciju Planeta, organizaciju nalik međuplanetarnim Ujedinjenim narodima. Radnja se odvija u rasponu od 21. do 24. stoljeća.
Zvjezdane staze upućuju na probleme iz stvarnog života, kao što su rat, borbe za prevlast, imperijalizam, razlike u klasama, kršenje ljudskih prava, rasna diskriminacija i neravnopravnost prema spolovima.
U ovim serijalima jedan od glavnih likova je Data,  android, umjetni oblik života, koji služi kao drugi časnik na svemirskom brodu Enterprise-D, kasnije Enterprise-E. Posjeduje pozitronski mozak koji mu omogučuje brzo kalkuliranje, razmišljanje i obradu podataka. Tijekom svoje socijalizacije i integracije u ljudsko društvo, Data nastoji što više oponošati ljudsko ponašanje i postati što sličniji ljudima. U tu svrhu, 2371. instaliran mu je emocionalni čip, no budući da nije mogao u svakom trenutku kontrolirati emocije, naposljetku je odlučiom ugraditi opciju uključivanja i isključivanja čipa po želji, dok ne stekne kontrolu nad svojim emocijama
Borg je zasigurno najstrašniji i najokrutniji neprijatelj serijala. Agresivni su i teže savršenstvu i vlasti nad galaktikom i svemirom. Borg je kibernetička vrsta, što znači da se sastoje od biološkog dijela i elektroničkog dijela. Preko elektroničkog dijela povezani su u kolektiv, gdje je sve podloženo dobrobiti kolektiva, a dobrobit jedinca je zanemariva. Nekada je Borg bio normalna humanoidna vrsta, sve dok nisu shvatili da se brže mogu razvijati ukoliko povežu sve svoje "mozgove" u Kolektiv, te tako postaju jedno biće, sa jednim primarnim ciljem: asimilirati što više vrsta te svo njihovo znanje pridodati znanju Kolektiva. Pokoravaju sve civilizacije koje im se nađu na putu tako da im u krv ubrizgaju nanosonde koje ih onda čine "robovima" kolektiva. Imaju mogućnost regeneracije. “Resistance is futile! You will be assimilated!”
 ·  Translate
1
Add a comment...

Umjetna inteligencija

Shared publicly  - 
 
Transformers

Transformers je američki igrani film. Glavne uloge u filmu igraju Shia LaBeouf kao Sam Witwicky i Megan Fox kao Mikaela Banes, koji su uvučeni u rat između dve frakcije Transformersa, dobrih Autobota i zlih Deceptikona. U filmu, također, glume Josh Duhamel, Tyrese Gibson, Jon Voight, John Turturro i Hugo Weaving, koji je posudio glas Megatronu. Peter Cullen se vratio ulozi Optimus Primea prvi put nakon 20 godina.
Kad je davne 1984. japanski gigant Takara izbacio na tržište igračke malih robota koji se mogu pretvarati u vozila i obratno, ni teoretski nije mogao progozirati da će isti 23 godine kasnije transformirati svjetsku filmsku industriju. Doduše, u partnerstvu s američkim Hasborom, uz stripove i TV serijal, već 1986. proizveden je i ne baš uspješni cjelovečernji crtić, no za potpunu  apoteozu product placementa, odnosno dosad neviđeno skladan brak zabave i shoppinga trebalo je pričekati baš ovaj, igrani film.
Transformers je vrlo poznata franšiza u svijetu, pored filmova, tranformersi se pojavljuju i u animiranim filmovima i serijama za djecu i odrasle, u video igrama, u stripovima, te su pokrenili lavinu proizvoda, poput raznih igračaka, odjeće s motivima robota, nakita, tehničke opreme i sl.
Roboti koji se transformiraju u prijevozna sredstava i obratno, podjeljeni u dvije zavađene skupine, dobre Autobote i zle Deceptikone, uništili su vlastiti planet Cyberton u borbi oko izvora energije zvanog Allspark i u potrazi za novim staništem – dospjeli na Zemlju. Tu će se njihova sudbina ispreplesti s onom mlađahnog Sama Witwickya, koji umjesto da dobije dugo očekivani prvi auto zapravo kupuje Autobota Bumbleebeeja i uz američku vojsku postaje ključna figura u spašavanju Zemlje od robotskog sukoba.
 ·  Translate
1
Add a comment...

Umjetna inteligencija

Shared publicly  - 
 
Artificial Intelligence: A.I

Umjetna inteligencija (eng. Artificial Intelligence: A.I.), film Stevena Spielberga iz 2001., zadnji je projekt na kojem je radio veliki Stanley Kubrick.
Kubrick je dugo htio snimiti "A.I.", no odgađao je to jer nije smatrao da su specijalni efekti bili dovoljno uznapredovali za film kakvim je želio da ovaj film bude. Sredinom 1990-ih, napokon smatrajući da je moguće prikazati malog robotskog dječaka u potpunosti računalno, počeo je raditi na scenariju za ovaj film po noveli Briana Aldissa sa Spielbergom. Na kraju suradnje, Kubrick je odlučio da bi Spielbergu film bolje legao i ponudio mu da ga režira, što je ovaj i prihvatio. Kubrick je umro prije početka snimanja.
Za ulogu Davida, dječaka-robota koji osjeća ljubav, Spielberg je ipak odlučio uzeti pravog glumca, i to već nominiranog za Oscara Haleya Joela Osmenta. U ostalim ulogama pojavljuju se Jude Law, William Hurt te glas Robina Williamsa.
Film nam donosi pregršt moralnih pitanja koje uglavnom ostavlja bez pravog odgovora pogotovo u impersonalnom djelu promišljanja o određenom pitanju, ali na koncu nudi ljudsku toplinu i ljubav kao rješenje i poantu življenja.
Film je nominiran za Oscara za najbolje vizualne specijalne efekte i najbolju filmsku glazbu.
Uz to je nominiran i za dva Zlatna globusa: najbolja režija, sporedni glumac Jude Law.
Također, film je osvojio nagradu Saturn za najbolje specijalne efekte, najbolju glazbu, najbolji scenarij, najbolju izvedbu mladog glumca/glumice.
Film je bio uglavnom hvaljen, makar je bilo dosta zamjerki da je sentimentalan. Roger Ebert je filmu dao 3 od 4 zvijezde: "Izvrsnost i pogrešna računica bore se za prostor na ekranu u "Umjetnoj inteligenciji" Stevena Spielberga, filmu koji je istodobno predivan i izluđujuć. Ovdje imamo jedan od najamicioznijih filmova zadnjih godina, prepunom čudesnim prizorima i provokativnim idejama, ali krivo procjenuje kada nas pita da investiramo naše emocije u lik koji je, na kraju krajeva, samo stroj"
 ·  Translate
1
Add a comment...

Umjetna inteligencija

Shared publicly  - 
 
Meka znanstvena fantastika

Ova vrsta znanstvene fantastike ima dvostruko značenje pošto se u prvo vreme na južnoslovenskom području pojam koristio za SF-djela koja su "mekana" po pitanju znanstvene utemeljenosti, ali tokom 1980-ih ovaj pojam se počeo koristiti prije svega za SF djela gdje se izraz "znanost" odnosi na društvene znanosti. Za razliku od tvrde znanstvene fantastike koja se bavi razvojem prirodnih znanosti kao fizika, kemija i sl. ovaj oblik književnosti se bavi pretpostavkama o budućem razvoju društva, pri čemu ona mogu imati utopijski i distopijski oblik. Bio je dosta popularan oblik SF-a u Istočnoj Europi, dok se na Zapadu dosta razvio 1960-ih. Vrlo često se fiktivni svjetovi "mekog SF" mogu shvatiti kao alegorija odnosno komentar na goruće društvene probleme sadašnjosti.
 
Cyberpunk
Pojavi cyberpunka je dosta doprinio brzi razvoj elektronike, odnosno informatičke tehnologije, odnosno pojava kompjutera kao dijela svakodnevnog života. Djela cyberpunka kao teme uzimaju odnos tehnike, kompjutera i interneta u odnosu na ljudski rod. Predstavnici ovog podžanra koji će se ubrzo utopiti u opću znanstvenu fantastiku su pored Gibsona i ostalih, Neal Stephenson i Bruce Sterling.
1990-ih se na SF odrazio i završetak hladnog rata i tada popularna teza o tzv. kraju povjesti, koji je mnoge pisce i izdavače morao tjerati da se prilagode novim političkim, kulturnim i ekonomskim okolnostima. SF kod izdavača prestaje biti popularan i gubi utrku sa eskapističkim fantasyjem, a u samoj zajednici pisaca SF-a tzv. "čisti" SF se može pronaći tek kod djela Dan Simmonsa poznato po romanu Hyperion, Robert Charles Wilsona te Vernona Vingea. Među "čistim" SF-djelima, kao i u ranijem periodu, dominiraju nastavci ranijih popularnih djela. Za najnagrađenija djela ovog razdoblja je karakteristično da imaju vrlo malo akcije ili iznenađenja za čitatelje. Među njima se ističu Marsovska trilogija Kima Stanleya Robinsona, kao i Blackout/All Clear roman Connie Willis o životu britanaca tokom Drugog svetskog rata. Posljednjih godina su veliku pažnju izazvali Neil Gaiman čiji opis odiše kombinacijom znanstvene fantastike, horora i fantasyja te Paola Bacigalupija koji se specijalizirao za kombinaciju meke naučne fantastike i cyberpunka. Njegova knjiga The Windup Girl je od strane Time proglašena jednom od deset najboljih iz svih vrsta fikcije u 2009. godinu
Među trendovima današnje naučne fantastike se može pronaći i svojevrsna renesansa klasičnog akcionog SF-a, pri čemu se ističe uspjeh američke spisateljice Lois McMaster Bujold koja se sa romanima o Milesu Vorkosiganu uspjelo ono što prije više od pola vijeka nije uspjelo ni Asimovu, Clarku ili Herbertu - 4 nagrade Hugo i pet nominacija u 22 godine. Kritičari tim djelima ponekad spočitavaju komercijalnost nauštrb originalnosti i književnog kvaliteta, a što je zamjerka koja se upućuje i Ericu Flintu i njegovom ciklusu započetim romanom 1632 koji opisuje suvremeno američko rudarsko naselje "zalutalo" u Europu u doba tridesetogodišnjeg rata. Kao izuzetno produktivan pisac se nametnuo i Harry Turtledove sa nizom knjiga koja se uglavnom bave alternativnom historijom, obično vezanom uz SAD.
 
U znanstvenoj fantastici se često pojavljuju roboti i/ili androidi, radilo se o djelu u kojem je glavna tema umjetna inteligencija, ili u djelima kojima je umjetna inteligencija sporedna tema.
 ·  Translate
1
Add a comment...

Umjetna inteligencija

Shared publicly  - 
 
Tvrda znanstvena fantastika

Tvrda znanstvena fantastika (eng. hard SF) je vrsta znanstvene fantastike koja opisuje svijet konzistentan s poznatim prirodnim zakonima. To znači da se u takvoj vrsti ZF-a radnja događa u okružju gdje postoje razne pojave, čak i kontroverzne ili danas samo teorijske (nepotvrđene opažanjem ili eksperimentom), ali čiji opis može biti sukladan s poznatim fizikalnim zakonima. Drugim riječima, tvrda ZF može obuhvaćati pojave i tehnologije koje ne postoje, ali spadaju u »granice mogućega«. Može se i reći da tvrda ZF opisuje svijet u kojemu postoje pojave i tehnologije koje nisu dokazano nemoguće. Pred tvrdu ZF postavlja se i zahtjev realnog i konzistentnog oslikavanja zamišljenog društva, pojedinaca ili stvorenja.
U zamišljanju nekih ljudi, tvrda ZF se često poistovjećuje sa znanstvenim djelima ili (pretjeranim) opisima znanosti i tehnike. Takvo je razmišljanje sasvim krivo jer je svaka znanstvena fantastika, pa tako i tvrda, umjetnost u kojoj nema mjesta jednadžbama ili popularnoznanstvenim člancima.
Granice tvrde ZF nisu jasno definirane zato jer različiti ljudi drukčije doživljavaju i procjenjuju »granice mogućega« koje tvrda ZF često opisuje. Osim toga, u znanstvenofantastičnim djelima često se miješaju elementi tvrde i meke znanstvene fantastike. Granice tvrde ZF ponekad se pomiču i zato što se zbog napretka stvarne znanosti neke pojave i tehnologije sele u čistu maštu, neke postaju realnost, a mogućnosti ostvarenja nekih novih dolaze u domenu izvedivosti.
Ponekad se pojam tvrde ZF koristi u smislu da ona opisuje utjecaj razvoja prirodnih znanosti i tehnologije na društvo i pojedince, dok meka ZF opisuje sociološke i psihološke teme. Ta je podjela zastarjela zato što znatan broj tvrdih ZF djela također opisuje i sociološke i psihološke aspekte zamišljenog društva ili pojedinaca.
 ·  Translate
1
Add a comment...

Umjetna inteligencija

Shared publicly  - 
 
PADO – Parallel Algorithm Discovery and Orchestration

Sustavi umjetne inteligencije trebaju razumjeti mnogo informacija iz vanjskog svijeta,
ali oni iz svijeta primaju veliku kolicinu informacija koje sadrže puno smetnji. Za uspješan
daljnji razvoj umjetne inteligencije potrebno je osigurati dobar sustav za razumijevanje tih
signala.
 
PADO je zamišljen kao sustav za razumijevanje i pretvorbu bilo kakvih signala, a za
domenu njegova testiranja odabrani su vizualni signali. Upravo ti signali su odabrani zato jer
je rješenje takvih problema najpotrebnije za daljnji razvoj umjetne inteligencije. Ljudi najviše
ovise o pretvorbi vizualnih signala i ta pretvorba se u mozgu odvija gotovo bez ikakvog truda.
Nadalje strojno ucenje je imalo vrlo malo uspjeha u tom podrucju.
PADO je tehnika koja uci algoritme za prepoznavanje signala direktno, tako da ne
postoji ugraden nacin na koji algoritam pretražuje sliku i dolazi do zakljucka. Za postizanje
takvog ucenja PADO koristi strategije evolucije.
PADO ne ovisi o tipu signala kojeg treba klasificirati i stoga obecava slicne rezultate
za signale razlicitih tipova, od sonara, preko govora pa do teksta.
Napravljeni su problemi za testiranje koji su namjerno teži od onih koje
prepoznavanje objekata obicno zahtjeva. Na objektima su radene translacije, rotacije,
mijenjalo se osvjetljenje i njihove dimenzije. Uz to objekti koji su se koristili za testiranje nisu
bili jednostavni, jednobojni niti geometrijski pravilni.
Na tim teškim problemima PADO je postigao razinu prepoznavanja objekata od 50%,
a ta razina je porasla na 95% kada su se koristile slike sa originalnim bojama.
Te rezultate PADO je postigao bez ikakve pomoci od korisnika bez gotovo ikakvog
znanja iz tog podrucja. U PADO su bile implementirane samo najjednostavnije funkcije za
obradu vizualnih signala (Pixel, Region, Least, Most, Average, and Variance). Cinjenica da
su te funkcije bile napisane za pola sata i da su bile dovoljne za prepoznavanje zadanih slika
podupire hipotezu da PADO može raditi sa jako malo ili bez bilo kakve vanjske intervencije.
Dizajn sustava PADO pruža nekoliko zanimljivih mogucnosti:
 
1. U bilo kojem trenutku tijekom procesa ucenja program, kao skup pravila za
razumijevanje signala, se može izdvojiti iz sustava i odmah koristiti za prepoznavanje
objekata.
 
2. PADO u svojem dizajnu koristi metode evolucije i zbog toga može koristiti mnogo
razlicitih pristupa rješavanju problema.
 
3. Korištenje neovisnih rješenja omogucuje izvodenje PADO sustava na paralelnim
racunalima za postizanje gotovo linearnog ubrzanja.
 
4. Neovisnost arhitekture o vrsti signala koji se ispituje omogucuje korištenje PADO
sustava za bilo koji tip signala.
 
Istraživaci današnjeg doba potroše puno vremena na traženje pravog algoritma za
rješavanje njihovog problema i na prilagodavanje tog algoritma dok ne pocne davati
zadovoljavajuce rezultate. To ne dovodi do pravog napretka jer jednostavno postoji previše
nacina na koje se to može napraviti. PADO može istovremeno pratiti mnogo razlicitih metoda
za rješavanje problema i upravo zbog toga PADO ima velike šanse da uvelike pridonese
daljnjem razvoju sve boljih rješenja za razumijevanje signala iz prirode. Njegovi tvorci se
nadaju da ce uskoro postici puno vecu uspješnost prepoznavanja vizualnih signala i da ce se
ta uspješnost održati i na signalima drugih tipova.
 ·  Translate
1
Add a comment...

Umjetna inteligencija

Shared publicly  - 
 
Od UI do umjetnog života

Problematika UI pokazuje čovjekovu volju da vlada svemi­rom s jedne strane, ali i njegovu želju za neprirodnim, i čak protuprirodnim s druge strane. U tom protuprirodnom se jav­lja ideja izjednačenja stvorenja sa Stvoriteljem, posljedično, stvorenje se smatra samodostatnim i čak se nalazi na istoj ra­zini kao Stvoritelj, jer smatra da može stvoriti drugi život. Tu je problem umjetnog života (UŽ).
 
UŽ je polje izučavanja i oblik umjetnosti koje proučava susta­ve koji se odnose na život, njegove procese i evoluciju kroz si­mulacije rabeći računalne modele, robotiku i biokemiju (zvani programskim, soft (od programska podrška), sklopovskim (od sklopovlje), i mokrim pristupima. UŽ nadopunjuje tradicional­nu biologiju pokušavajući rekreirati biološke fenomene umjesto da ih rastavi. Zbog svoje sve-zastupljenosti unutar polja, na­ziv umjetni život se često rabi u smislu programski ostvarenog umjetnog života.
 
Od 20. stoljeća se polako javlja ideja života kao mehanizma, procesa koji može biti u rukama ljudskog znanja. Zato bi pre­ma Langtonu posljednji cilj UŽ bio stvoriti život u drugom supstratu, idealno u virtualnom supstratu sa svim bitnim sa­stavnicama života. Langton doslovno kaže: htjeli bismo graditi modele koji su tako slični živomu da bi prestali biti simulacije živoga kako bi postali primjeri živoga. Za njega život je stvar organizacije i strukture, a ne supstancije. U tom smislu posto­ji teoretska mogućnost za ostvarenje drugih instanca živoga. Ovako razmišljanje ima svoje korijene u Alonza Churcha i Alana Turinga s univerzalnim strojem, tj. računalom. Prema njima računala su instance bioloških procesa. Nalazeći svoj ko­rijen u UI, problem UŽ smatra dakle da je moguće rekon­struirati logiku ljudskog mozga izvan neuronskog supstrata. Ovdje su već dvije tvrdnje; prva glasi: život je stvar organiza­cije, a ne supstancije; druga (Turingovom gramatikom), sva­ki fizički organizacijski čin je ostvariv sa strojem Turinga. Te dvije tvrdnje su u srži interpretacije UŽ i pomoću njih neki tvrde da su stvorili nove forme života. Najznačajniji je Tho­mas Ray koji je čak pisao: Kako sam stvorio život u virtualnom svemiru.
 ·  Translate
1
Add a comment...
Have them in circles
3 people
Milan Tarot (Privatno 3)'s profile photo

Umjetna inteligencija

Shared publicly  - 
 
Star Wars

Zvjezdani ratovi (eng. Star Wars) je američka medijska franšiza epske svemirske opere koju je kreirao producent i redatelj George Lucas. Prvi film franšize, kojeg je 20th Century Fox pustio u distribuciju 25. svibnja, 1977., postao je svjetski fenomen popularne kulture, te su ga u trogodišnjim intervalima pratila dva nastavka. Šesnaest godina nakon zadnjeg filma prve trilogije, pušten je u distribuciju prvi film nove prequel trilogije, s dva prateća filma također u trogodišnjim intervalima, s posljednjim u distribuciji od 19. svibnja 2005.
Prva polovine priče Zvjezdanih ratova se vrti oko Anakina Skywalkera, čovjeka čija se borba između svijetle i mračne strane reflektuje na sudbinu cjele galaksije. Prva tri filma, poznata kao prethodna trilogija, prikazuje Anakina kao talentiranog mladog Jedi-ja (čuvari mira i predstavnici Svjetle strane Sile) i njegov pad ka Mračnoj strani Sile, pod vođstvom gospodara Sita. Anakin postaje Darth Vader. Darth Sidious, njegov učitelj, vještim spletkama dovodi do pada Galaktičke Republike i usponu nove Galaktičke Imperije, koji označava početak građanskog rata.
Drugi dio serije, poznat i kao originalna trilogija (jer su ti filmovi prvo snimljeni), vrti se oko Anakinovog sina, Lukea Skywalkera, koji postaje pripadnik Pobunjeničke Alijanse koja pokušava uništiti Galaktičku Imperiju. Luke se obučava i postaje poslednji Jedi (i prvi nove generacije, prema književnim nastavcima filmova) i verovatno je jedini koji se može suprotstaviti Darth Vaderu i njegovom učitelju i gospodaru, imperatoru Palpatineu.
U ovom serijalu najpoznatija su dva robota, C-3PO i R2-D2, oblici umjetne inteligencije, iako je C-3PO android i ima obilježja čovjeka, govori i sporazumjeva se s ostalima, dok je R2-D2 robot koji nema oblik čovjeka, niti je sposoban govoriti, ali ipak se može na neki način sporazumijevati s ostalima i u nekim situacijama biti vrlo koristan.
Ova franšiza je vrlo poznata u svijetu i pored serijala, postoji niz raznik proizvoda sa istom tematikom, poput video igrica, igračaka, odjeće, kostima i drugih proizvoda namjenjenih djeci i odraslima.
 ·  Translate
1
Add a comment...

Umjetna inteligencija

Shared publicly  - 
 
The Terminator

Terminator (eng. The Terminator) je američki znanstveno fantastični film iz 1984. u režiji Jamesa Camerona s Arnoldom Schwarzeneggerom u glavnoj ulozi.
Film govori o "kibernetičkom organizmu" (živo tkivo preko metalnog kostura) Terminatoru, koj u post-apokaliptičnoj 2029. godini strojevi opremljeni umjetnom inteligencijom nastoje istrijebiti ostatke ljudske vrste. Dva bića iz tog doba putuju natrag kroz vrijeme u 1984. Jedan je Terminator (Schwarzenegger), kiborg ubojica programiran da pronađe i ubije Sarah Connor (Linda Hamilton), a drugi je Kyle Reese (Michael Biehn), iskusni borac ljudskog Pokreta otpora poslan da ju zaštiti. Nakon što ubije dvije Sarah Connor navedene u telefonskom imeniku, Terminator pronalazi svoju metu u noćnom klubu, ali ju Kyle spašava i njih dvoje bježe.
Kyle objašnjava da će u bliskoj budućnosti vojna mreža umjetne inteligencije Skynet postati svjesna sebe, te inicirati nuklearni holokaust cijelog čovječanstva. Sarin još nerođeni sin John će ujediniti preživjele i postati vođa Pokreta otpora protiv Skyneta i njegove vojske strojeva. Kada Pokret uspije izvojevati pobjedu, Skynet šalje Terminatora u prošlost da ubije Sarah (prije no što John uopće bude rođen), u posljednjem pokušaju da spriječi nastanak Pokreta. Terminator je bezosjećajna i učinkovita mašina za ubijanje koja u svemu izgleda kao ljudsko biće, ali neće stati dok ne izvrši svoju misiju i sa njim nema pogađanja i pregovora.
Usprkos niskom budžetu i niskim očekivanjima, film je zaradio 38,4 milijuna $ u američkim kinima, te je postao 21. najkomercijalniji film godine.
Snimljena su i tri nastavka od kojih je prvi bio Terminator 2: Sudnji dan iz 1991., drugi Terminator 3: Pobuna strojeva iz 2003, a treći Terminator: Spasenje iz 2009. godine.
Američki filmski institut (AFI) stavio je "Terminatora" na 42. mjesto na listi "100 godina...100 uzbuđenja", naslovni lik na 22. mjesto na listi "100 godina...100 junaka i zlikovaca"a rečenicu "Vratit ću se (I'll be back)" na 37. mjesto na listi "100 godina...100 filmskih citata".Također se našao na raznim listama najboljih ZF filmova uopće. 2008. je uključen u Državni filmski registar zbog "povijesnog i kulturnog značaja“.
 ·  Translate
1
Add a comment...

Umjetna inteligencija

Shared publicly  - 
 
2001: A Space Odyssey

2001: Odiseja u svemiru (eng. 2001: A Space Odyssey) slavni je britanski ZF film iz 1968. kojeg je režirao Stanley Kubrick po istoimenoj knjizi Arthura C. Clarkea. To je jedan od najslavnijih i najutjecajnijih ZF filmova u kinematografiji koji obrađuje teme umjetne inteligencije, ljudske evolucije i vanzemaljskog utjecaja na život na zemlji. Film je znan po svojem znanstvenom realizmu, revolucionarnim specijalnim efektima i simboličnoj priči. "2001: Odiseja u svemiru" se nalazi i na listi 250 najboljih filmova kinematografije na siteu IMDb.com.
Predpovjesna Afrika. Čovjekoliki majmuni jednog dana su našli ogromni, crni monolit i postali fascinirani njime. Po prvi put su vidjeli nešto savršeno, glatko i umjetno te su inspirirani njime po prvi put upotrijebili kosti kao oružje i oruđe. U budućnosti, u 2001. godini, astronauti su otkrili isti monolit na mjesecu te saznali da emitira signale prema Jupiteru. Ubrzo je poslan svemirski brod Discovery One predvođen s astronautima Bowmanom i Lockwoodom na misiju za Jupiter kako bi otkirili i navodno zadnji monolit. No na njihovom putovanju računalo HAL 9000, ultimativno oruđe, poludi i ubije sve astronaute osim Bowmana, koji ga uspije deaktivirati i nastaviti prema Jupiteru. Tamo dođe u kontakt sa monolitom koji ga odvede na put po prostranstvima svemira i sna. Bowman se ubrzo nađe u jednoj prostoriji. U njoj ostari te ga onda monolit transformira u više biće, "dijete zvijezda", koje se vrati u orbitu Zemlje.
Film je osvojio Oscar (najbolji specijalni efekti) i 3 nominacije (najbolja režija, scenarij, scenografija), te 3 BAFTA-e (najbolja fotografija, zvuk, scenografija) i jedna nominacija (najbolji film).
 ·  Translate
1
Add a comment...

Umjetna inteligencija

Shared publicly  - 
 
Znanstvena fantastika

Znanstvena fantastika (eng. science fiction) je umjetnički žanr, oblik spekulativne fikcije koji se prvenstveno bavi utjecajem izmišljene znanosti i/ili tehnologije na društvo ili pojedince. Pojam znanstvene fantastike vezuje se prije svega za književna, televizijska i filmska djela, ali znanstvena fantastika utječe i na likovnu i glazbenu umjetnost.
Granice žanra nisu jasno definirane. Mnoga znanstvenofantastična djela sadrže značajke drugih umjetničkih žanrova, poput kriminalističkih romana, romana strave i užasa, povijesnih romana i, naročito, fantastike. Mnoga znanstvenofantastična djela imaju i značajne elemente psihološke i filozofske književnosti.
Žanr znanstvene fantastike često se označava kraticama ZF te SF ili sci-fi (prema engleskom izvorniku).
Postoje mnoge klasifikacije naučne fantastike, ovisno o motivima, stilu, ugođaju i odnosu sa drugim žanrovima. Najčešća je ona koja sva djela SF-a dijeli na tzv. tvrdu i meku.
 ·  Translate
1
Add a comment...

Umjetna inteligencija

Shared publicly  - 
 
Turingov test

Turingov test je eksperiment kojeg je predložio matematicar Alan Turing u njegovom
clanku „Computing Machinery and Intelligence“ iz 1950. godine. On tvrdi kako bi se racunalo
trebalo smatrati inteligentnim ako može uspješno uvjeriti drugog covjeka da je i ono samo
covjek. U Turingovom testu sudac razgovara (preko tipkovnice) sa dva sustava, jedan je
covjek, a drugi racunalo. Razgovor može biti o bilo cemu i traje odredeno vrijeme koje je
unaprijed odredeno. Turing tvrdi da ako sudac na kraju razgovora ne može razlikovati
racunalo od covjeka na temelju razgovora, moramo reci da je racunalo inteligentno.
Neki smatraju da Turingov test ne može biti tocna definicija inteligentnog stroja zbog
bar slijedeca tri razloga:
 
1. Stroj koji je prošao Turingov test može samo oponašati ljudske navike u razgovoru,
ali to može biti puno slabiji uvjet od inteligencije. Stroj može samo pratiti neka
pomno osmišljena pravila. Česti protuargument tome je pitanje: „Kako znamo da
ljudi samo ne prate neka pomno osmišljena pravila?“
 
2. Stroj može biti inteligentan, a da ne zna razgovarati sa ljudima.
 
3. Mnogi ljudi koje bi vjerojatno smatrali inteligentnima možda ne bi prošli Turingov test
(na primjer mala djeca ili nepismeni ljudi). S druge strane inteligencija ljudi se gotovo
uvijek mjeri na temelju govora.
 
Loebnerova nagrada se svake godine dodjeljuje programu za koji suci smatraju da je
najslicniji covjeku od onih koji su sudjelovali na natjecanju. Prva i druga nagrada još nikad
nisu bile dodijeljene.
 ·  Translate
1
Add a comment...
People
Have them in circles
3 people
Milan Tarot (Privatno 3)'s profile photo
Contact Information
Contact info
Email
Story
Tagline
Umjetna inteligencija (UI) je naziv koji pridajemo svakom neživom sustavu koji pokazuje sposobnost snalaženja u novim situacijama (inteligenciju).